Australian Embassy
Timor-Leste

AUSTRÁLIA TIMOR-LESTE NIA PARSERIA BA DEZENVOLVIMENTU UMANU

Ha’u hakarak hato’o ha’u-nia benvindu ba:

Sua Exelénsia, Primeiru Ministru Rui de Araújo

Ministru sira, Vise Ministru sira, Altu Funsionáriu sira hosi Governu Timor-Leste nian

Kolega sira hosi Korpu Diplomátiku

Kolega sira hosi parseiru implementadór

No distintu konvidadus sira seluk

Bondia

Ha’u hakarak atu fó obrigadu ba Sua Exelénsia, Primeiru Ministru de Araújo, ba ninia lia-fuan abertura…

Ha’u mós hakarak atu rekoñese katak loron ida ohin ne’e Loron Internasionál ba Feto sira. Tema globál mak Aten-barani ba Mudansa.

Dezde ha’u to’o mai iha Timor-Leste tinan tolu liubá, ha’u haree ona mudansa boot. Eletrifikasaun no telefone besik ona atu kobre nasaun laran tomak; no Estrada sira kontinua atu sai di’ak. Realizasaun hirak-ne’e hatán dadaun ona ba nesesidades dezenvolvimentu Timor-Leste nia infra-estrutura no apoia ba kreximentu ekonómiku.

Harii kapitál sosiál mós sai ona prioridade ida, no iha lideransa Sestu Governu Konstitusionál nian, Governu Timor-Leste konsege halo ona konkista impresionante iha hasa’e dezenvolvimentu umanu.

Realizasaun hirak-ne’e inklui:

  • Habelar servisus saúde ba nivel umakain no hadi’ak saúde inan no labarik sira nian;
  • Implementa kurríkulu foun ida sentradu ba labarik iha eskola primária sira hodi hadi’ak hanorin no aprendizajen;
  • Hasa’e investimentu iha bee rurál;
  • Oferese protesaun sosiál ba sosiedade ne’ebé vulnerável liu;
  • Koordena kampaña integradu governu nian kona-ba hadi’ak nutrisaun;
  • Apoia diretus ema sira moris ho defisiénsia; no
  • Garante feto sira hasa’e sira-nia partisipasaun iha foti desizaun, hanesan ita haree ona feto sira dobru nu’udar xefe suku iha eleisaun suku nian tinan kotuk.

Austrália Timor-Leste nia Parseria ba Dezenvolvimentu Umanu hatudu katak ita-nia governu rua ne’e serbisu hamutuk atu hatán ba nesesidades Timor-Leste nia dezenvolvimentu umanu.

Parseria nu’udar prinsípiu ida hodi guia ita-nia kooperasaun dezenvolvimentu. Ita serbisu hamutuk atu apoia ba Timor-Leste nia objetivu sira.

Parseria ba Dezenvolvimentu Umanu ne’e programa ida ba tinan sanulu. Investimentu iha povu presiza tempu-naruk. Ne’e bele susar, maibé ho estratéjia integrada ida, klareza iha propózitu no prioritizasaun ne’ebé sensivel, rezultadu sira sei boot liu fali duké esforsu.

Austrália komprometidu totál, ba tempu naruk, atu apoia Timor-Leste nia determinasaun kontinua atu investe iha ninia emar. Investimentu iha ema sei hadi’ak Timoroan sira-nia moris no sei hakbiit sira atu kontribui kompletu liután ba nasaun nia dezenvolvimentu.

PHD nia vizaun mak atu apoia ba ema no Governu Timor-Leste atu harii no sustenta indivíduu no komunidade sira ne’ebé saudável, iha edukasaun di’ak no prósperu; ne’ebé moris ho dignu no bele determina rasik sira-nia futuru.

Vizaun ida-ne’e ambisiozu, maibé bele atinji. Ita sei serbisu hamutuk hodi halo ida-ne’e akontese.

PHD lori hamutuk iha programa ida nia laran Governu Austrália nia investimentu ualu (8) ne’ebé uluk investe keta-ketak iha área saúde, edukasaun, saneamentu, bee, nutrisaun, igualdade jéneru, defisiénsia no protesaun sosiál.

Liuhosi lori hamutuk investimentu hirak-ne’e sai programa kolaborativa no integrada ida, ita sei la’ós de’it efisiente maibé importante liuliu, ita sei efikáz liután iha hadi’ak ema-nia moris-di’ak.

Duké serbisu independente, setór sira kolabora no tau hamutuk rekursu sira. Ami adota abordajen multi-parte-interesada ida, iha ne’ebé governu, sosiedade sivil, setór privada no komunidade serbisu hamutuk hodi presta servisu sira. Abordajen ida-ne’e rekoñese katak laiha setór ka parte-interesada ida mesak mak bele hatán ba nesesidade timoroan nian.

Se bele, ha’u hakarak atu fó ezemplu ida.

Ha’u hakarak atu aprezenta Maria.

Maria labarik-feto ida ho idade 16, nia hela iha aldeia rurál ida iha Viqueque.

Ba Maria atu hetan ninia potensiál tomak, nia no nia família presiza atu hetan apoiu oioin.

Maria nia amá hetan kuidadu saúde ne’ebé di’ak durante isin-rua.

Maria moris ho seguru iha sentru saúde ida, atende hosi parteira no doutór sira ne’ebé treinadu. 

Maria hahú nia moris iha uma ida-ne’ebé iha ligasaun bee moos no iha sentina ida.

Maria nia amá no família sira, haksolok han ai-han ho nutrisaun oioin, permiti Maria atu moris saudavel no forte.

Maria nia família simu asisténsia protesaun sosiál ne’ebé fó apoiu finanseiru adisionál ba nia avón sira no nia prima ne’ebé moris ho defisiénsia.

Ninia uma nakonu ho domin, respeitu, suportivu no livre hosi violénsia.

Bainhira Maria nia idade to’o ona ba eskola, nia hahú eskola primária no iha ona abilidade literasia no numerasia. Nia haksolok ba eskola tanba nia iha manorin no lider eskola sira ne’ebé treinadu no solidáriu ne’ebé halo aprendizajen sai divertidu ba estudante hotu-hotu, inklui sira ne’ebé vulneravel liu no labarik sira ho defisiénsia.

Maria haksolok pasa nia tempu ho nia família no komunidade, ne’ebé enkoraja nia atu iha mehi ne’ebé boot. Sira fó korajen ba nia atu eskola nafatin no atu partisipa iha atividade sira iha komunidade no eskola atu harii nia fiar-an no potensiál lideransa.

Oras ne’e Maria iha ona idade 16 no saúdavel, edukadu no iha fiar-an atu hili oinsa nia hakarak atu hala’o nia moris no hadi’ak moris ba nia família no komunidade.

Ita bele hateten katak Maria ne’e karatér fiktísiu ida.

Maibé ba ha’u, nia reprezenta idivíduu ida-idak iha Timor-Leste ne’ebé Governu Timor-leste, ho Austrália nia apoiu, bele fó apoiu durante sira-nia siklu-moris – hosi molok moris mai, to’o ferik-katuas.

Ha’u haksolok ho aprosimasaun serbisu ida-ne’e; liuhosi parseria forte ida-ne’e.

Tanba loron ida ohin ne’e, Loron Internasionál ba Feto sira, ha’u mós hili atu introdús Maria tanba ida-ne’e matadalan xave ida hosi PHD mak atu garante feto no labarik-feto sira sai prioridade ba ami-nia serbisu. Feto no labarik-feto sira tenke iha asesu di’ak liu se  bele ba edukasaun no servisu saúde. Sira tenke moris livre hosi violénsia. Timoroan feto no labarik-feto sira tenke tama ba forsa-de-traballu no iha lian iha foti desizaun no lideransa.

Ita hotu-hotu presiza atu kontribui. Ho nune’e, ita sei kontinua dudu Timor-Leste nia kreximentu ekonómika no kontribui atu kontinua iha páz no komunidade ne’ebé armonia.

Tuir mai, ita sei hatene liu tan konaba programa PHD nian iha filmajen tuir mai, ita sei ita haree actividade sira ne’ebe halo ona diferensia ba moris ema Timor nian.  Bele redus ahi.

[VÍDEO]

Filmajen kapaas tebe tebes. Furak tebes haree parseiru sira servisu hamutuk iha desenvolvimentu Timor-Leste nian, e haree mos konaba oinsaa sector oi-oin supporta ba programa nee.

Agora, ha’u hakarak atu konvida Sua Exelénsia Señor Primeiru Ministru atu hamutuk ho ha’u hodi formalmente lansa Austrália Timor-Leste nia Parseria ba Dezenvolvimentu Umanu.