Australian Embassy
Timor-Leste

Diskursu kona-ba Loron Australia 2015 husi Embaixador Australia ba Timor-Leste

Loron Australia 2015
Diskursu husi Sr. Peter Doyle, Embaixador Australia ba Timor-Leste
Timor Plaza Panorama Restaurant & Skygarden, Dili
26 Janeiru 2015

Benvindu ba Embaixada Australia nia resepsaun ba Loron Australia nian. Hau kontente tebes tamba Australia nia kolega barak bele halibur hamutuk ho ami, no mos Australianu sira iha Timor-Leste hodi selebra ami nia loron nasionál.

Partikularmente, hau hakarak fo benvindu ba Sua Exelencia Senhor Jose Luis Guterres, Ministro Negósios Estranjeirus no agradese ba nia tamba reprezenta Governu Timor-Leste iha ami nia selebarasaun ida ne’e. Seija benvindu ba membru governu sira seluk, membru Parlamentu Nasional, lideransa Timor oan sira seluk, hau nia kolega korpu diplomata sira no ilutres konvidadus sira hotu.

Hau hakarak hahu hodi fo parabens ba koru no Darren Chiron ba hananu furak “Patria” no “Advance Australia Fair”. Obrigadu barak ba koru husi Halibur Defisiensia Matan Timor-Leste ba hananu diak los. Basa liman ba koru!

Hau mos hakarak fo agradese ba patronisadór sira ba eventu kalan ida ne’e: Timor Plaza (tamba fo ona fatin kmanek ida ne’e), East Timor Trading (tamba apoio ona vinhu Australia nian hodi halo teste ba vinhu sira), Seguransa Maubere tamba fornese no maneja seguransa ne’ebe excelente tebes.

Ita hare kapás tebes iha ne’e, kolega barak maka kontribui ba relasaun Australia – Timor-Leste nian. Ita hotu hakarak relasaun ne’ebe diak tebes. Aspetu ne’ebe satisfás hau nia servisu maka rona katak ofisiais Australia no Timor nian servisu hamutuk loron-loron hodi hametin Australia nia kontribuisaun ba desenvolvimentu Timor-Leste.

Australia ho Timor-Leste laos deit vizinhu ne’ebe besik malu, maibe mos ita parseirus no ita mos kolegas. Ita hamutuk no sei kontinua importante ba malu.

Enkuantu ita iha diferensias, inklui mos jestaun iha Tasi Timor, komentariu públiku balun iha tendensia atu hatudu negativu iha relasaun parseiru, ne’ebe ladun diak. Iha buat barak mak lao diak iha saida mak ita halo hamutuk, ne’ebé ita tenki sente orgullu ho ida ne’e.

Importante atu hanoin hikas katak jestaun agora daudaun kona ba atu jere Tasi Timor iha ona negosiasaun no akordu husi nasaun rua no sira mantein hodi halo tuir lei internasionál. Tuir fali mai, rejimi tratadu Tasi Timor fó ona benefisiu ne’ebe diak tebes ba ita nia nasaun rua. Timor-Leste simu reseita pursentu sia nulu (90) husi area Joint Petroleum Development (JPDA), no investe orsamentu ida ne’e iha fundu petrolífeiru. Nune’e mos, kuaze hotu-hotu (besik pursentu sia nulu (90)) husi orsamentu nasionál Timor-Leste nian hetan husi reseita mina no gas husi servisu hamutuk iha area esklusivu Tasi Timor.

Tuir mai Timor-Leste inisia asaun legál internasationál iha tinan rihun rua sanulu resin tolu (2013), tinan kotuk ami konkorda hodi hare karik ita bele rezolve ita nia diferensias ne’e ho amigavel liu husi konsultasaun. Prosesu ida ne’e lao daudaun no Australia iha kompromisu atu halo diak liu, iha espíritu amizade, tenta hodi rezolve ita nia diferensias .

Apezár iha diferensias, Australia kontinua nia kompromisu hodi hametin ita nia relasaun bilaterál.

Ami nia programa balun existe kleur ona kuase atu hanesan ho otas nasaun ne’e nian rasik no ho nia rezultadu arkivus ne’ebe rai metin no reputasaun ne’ebé invejável. Atu sita deit balun: programa BESIK (Be’e, Saniamentu no Ijieni) hetan suporta boot no ninia marka konhesidu iha rai laran. Seeds of Life (Fini ba Moris) ne’ebe aumenta nia produsaun agríkola nomos nutrisaun; Estrada ba Dezenvolvimentu (Roads for Development) mellora infrastrutura rural, hamosu rendimentu ba populasaun kiak sira no hasae sira nia asesu ba atendimentu no merkadu sira.

Ami iha programa foun rua; Hapara Violensia Kontra Feto (Ending Violence Against Women) ne’ebé iha ambisaun as, no ami nia Fasilidade Dezenvolvimentu Merkadu ( Market Development Facility) ne’ebé ami fó asistensia hela ba emprezariu Timor-oan sira atu implementa sira nia konseptu negósiu nomos dezenvolve Timor-Leste nia seitór privadu. Liu husi programa bolsu estudu Austrália Awards, ami eduka nafatin Timor-Leste nia lider foin-sae balun ne’ebé matenek los.

Allende ne’e, ami hatene katak ami nia programa kooperasaun defeza no polisia kontinua nafatin halo kontribusaun importante hodi hametin seguransa iha rai laran. Atinji barak ona no sei iha barak liu-tan atu halo.

Molok atu remata hau nia diskursu, hau hakarak hato’o tan agradese wa’in ba ita boot sira ba kontribusaun importante ne’ebé ita boot sira halo ba relasaun entre Austrália ho Timor-Leste. Hau fiar katak ita nia loron diak sei mai.

Ba hau nia kompatriota sira, haksolok boot ba Loron Austrália i ba bainaka sira seluk, obrigadu barak ba ita boot sira nia prezensa ohin kalan no ajuda ami hodi selebra ami nia loron nasionál.
 

REMATA