Australian Embassy
Timor-Leste

Austrália apoiu dezenvolvimentu inkluzivu-defisiénsia iha Timor-Leste

Austrália apoiu dezenvolvimentu inkluzivu-defisiénsia iha Timor-Leste

3 Desembru 2014

Embaixadór Austrália nian Peter Doyle ohin selebra loron Internasionál ba Ema sira ho Defisiénsia hamutuk ho Vice Ministru Solidaridade Sosiál, Asosiasaun Defisiénsia Timor-Leste no nia organizasaun membru sira.

Embaixadór salienta importánsia atu inklúi ema sira ho defisiénsia iha programa ajuda Austrália nian, no lauva esforsus Asosiasaun Defisiénte no Ministériu Soliadaridade Sosiál ba sira nia lideransa hodi garante katak sidadaun hotu inklúindu no benefisia husi dezenvolvimentu nasionál.

“Ami fiar katak dezenvolvimentu inkluzivu defisiénsia maka direitu báziku ema nian. Nomós ne’e sai hanesan rekizitu ekonómika,” Sr. Doyle dehan, nia hatutan katak eskluzaun ba ema sira ho defisiénsia bele kusta entre pursentu 3 to’o 7 husi PIB (Prudutu Internu Brutu).

Hanesan nasaun viziñu no belun besik-liu, Austrália iha kompromisu makaas ba Timor-Leste nia prioridades dezenvolvimentu nian no fornese apoiu atu tulun Governu Timor-Leste hodi hetan estabilidade no prosperiedade.

Garante katak ema sira ho defisiénsia partisipa ativamente iha no igualmente benefisia husi asuntu ne’e iha prinsípiu prinsipál orientadora ida, no realiza mudansa prátika ida ba povu nia moris.

Partisipasaun husi ema sira ho defisiénsia iha programa Bee-moos no Saneamentu – BESIK hetan fundu husi Austrália, influénsia ona matadalan polítika, rezulta iha alokasaun orsamentu relasiona ho asuntu defisiénsia. Iha 2013, liuhusi pursentu 90 husi sistemas bee-moos ne’ebé harii inklui mos ho rámpas asesibilidade ba ema sira ho defisiénsia ne’ebé benefisia mós ba komunidade tomak.

Programa saúde Austrália nian esplora opsaun sira atu apoiu servisus reabilitasaun no hasa’e kuñesimentu traballadór saúde nian ba pratika inkluziva, no diagnóza ba defisiénsia no loke-dalan ba referál.

Programa foun ba treinamentu abilidades buka atu hatama joven sira ba empregu sei hatama mos medidas espesífika atu hasa’e asesu ba ema sira ho defisiénsia ba oportunidade treinamentu tekniku nian no empregu.

Maibé, sei iha buat barak maka atu halo. Ne’e bele liuhusi hasa’e sensibilizasaun, fahe informasaun, no rona ba ema sira ho defisiénsia nia lian, atu nune’e ita hotu hamutuk garante dezenvolvimentu Timor-Leste too ba ema hotu. 


Embaixador Australia ba Timor-Leste, Peter Doyle, hato'o diskursu ba ba media lokal iha eventu ne'ebe selebra loron Internasionál ba Ema sira ho Defisiénsia, loron 3 Desembru 2014. Foto husi: DFAT


Membru komunidade halibur malu atu selebra loron Internasionál ba Ema sira ho Defisiénsia, loron 3 Desembru 2014. Foto husi: DFAT


Embaixador Australia ba Timor-Leste, Peter Doyle, kaer liman ba Timor-Leste nia Vice Ministru Solidaridade Sosiál, Jacinto Rigoberto, iha eventu ne'ebe selebra loron Internasionál ba Ema sira ho Defisiénsia, loron 3 Desembru 2014. Foto husi: DFAT


Prezidente Asosiasaun Defisiénte Timor-Leste (ADTL), Joaquim Soares, hato'o diskuru iha eventu ne'ebe selebra loron Internasionál ba Ema sira ho Defisiénsia, loron 3 Desembru 2014. Foto husi: DFAT